Skip to content Skip to main navigation Skip to footer

U prelijepom vrličkom krajoliku smjestila se općina CIVLJANE koju sačinjavaju istoimeno naselje te naselje CETINA. Opstanak u ovom kraju nikada tijekom povijesti nije bio lak. Ovisio je o teškoj borbi za život te oplemenjivanju zemlje koja je prehranjivala brojno stanovništvo.

Najstariji tragovi života ljudi u čitavom kraju potječu iz starog kamenog doba (oko 30.000 godine prije Krista). Nedaleko izvora Cetine u Gospodskoj pećini sjeverno od zaseoka Milaši, pronađeni su ulomci keramičke posude i koštano šilo. Izvor vode i zaštićeno stanište (pećina) oduvijek su privlačili ljude u najstarijem razdoblju prije pisane povijesti. Tako su se tijekom povijesti na ovim prostorima izmjenjivali brojni osvajači.

U kasnom brončanom dobu, područje su napučili Delmati, ilirska plemena koja su bila stočari i ratnici. Stočari, nositelji bakrene i brončane kulture, stvorili su prapovijesnu kulturnu skupinu nazvanu Cetinska kultura (između 1900. i 1600. godine prije Krista). Prema nalazima iz brončanog doba može se reći da je prostor čitavog vrličkog kraja u to vrijeme veoma napučen.

Kasnije u ove krajeve dolaze Rimljani i priključuju krajeve u Provinciju Dalmaciju. Slabljenjem Rimskog carstva u ove krajeve sa sjevera pristižu barbarski narodi. Od 7.stoljeća se u grobovima pojavljuju avarski, slavenski i hrvatski nalazi.

Po narodnoj predaji, u vrlički kraj je stigao Kluks, jedan od petero braće koja su dovela Hrvate u ovaj ugodni kutak naše domovine. Brojni starohrvatski spomenici govore o njihovoj nazočnosti. Jedan od najvrijednijih spomenika je crkva Sv. Spasa u Vrh Rici iz 9.- 10. stoljeća. Donator crkve bio je župan Gostiha, vjerojatno iz vremena hrvatskog kneza Branimira ( 879.- 892.). Oko crkve nalazi se do sada najveća istražena i proučena starohrvatska nekropola s preko 1000 grobova.

Drugi svjetski rat ( 1941.- 1945.) bio je iznimno krvav na ovim prostorima. U vrtlogu sukoba velikih naroda dolazi i do sukoba Hrvata i Srba na, a rat završava stvaranjem komunističke Federativne republike Jugoslavije koja je trajala do 1990. godine. Za vrijeme druge Jugoslavije izgrađen je Zadružni dom u Cetini i Civljanima, kao i drugim okolnim mjestima te škole prema potrebama pučanstva. Nacionalni sukobi, unatoč državnoj represiji, povremeno su izbijali u ovim krajevima. Pojavljivali su se upravo na povijesnom tlu, oko stare crkve Sv. Spasa. Stoga je hvalevrijedan skup i znanstveni simpozij održan u Kninu 25. travnja 2006 godine pod nazivom «Crkva Sv. Spasa na izvoru hrvatskog identiteta – sakralna građevina s početka kristijanizacije Hrvata».

Domovinski rat je ovdje započeo postavljanjem barikada u Civljanima. Godine 1995. u vojnoredarstvenoj akciji «Oluja» ovaj je kraj oslobođen i pripojen Republici Hrvatskoj.

U 15.stoljeću počinju u ovaj kraj prodirati turske čete. Godine 1492. stradala je Vrh Rika sa crkvom Sv. Spasa. Pod osmanlijskom vlašću Vrlika je bila središte nahije, koja je pripadala kliškom sandžakatu. Kako nam navode povijesni izvori muslimani su više obitavali u selima s plodnom zemljom, a u takve su spadali naselja Cetina i Civljane. U to vrijeme migracije su utjecale da vrlički kraj nastane vjernici grčkoistočnog obreda ( pravoslavci ), Srbi.

Za vrijeme mletačke vladavine njihovi su časnici prihvaćali prebjege iz Bosne i Hercegovine, davali im zemlju na obrađivanje, uz uvjet sudjelovanja u obrani. Tako se kraj naselio Hrvatima i Srbima i taj etnički sastav ostao je uglavnom isti do Domovinskog rata. Splitski nadbiskup Stjepan Cosmi je iznio podatak na Zboru koncila 1692. godine da se u okolici Vrlike nalazi oko 300 kuća pravoslavaca. Visovački franjevci dobili su 1696. godine dozvolu za popravak crkve Sv. Spasa jer je bila u starodrevnom posjedovanju visovačkih otaca čemu su se suprostavili kaluđeri, ali i stanovnici okolnih sela.

Ovaj kraj je u više navrata u 18. stoljeću poharala kuga.

Francuska vladavina je trajala od 1805.- 1814. godine i tada je izgrađena cesta od Zadra do Splita i kontinentalna transverzala Knin – Vrlika –Sinj – Zadvarje – Vrgorac – ušće Neretve.

Na Bečkom kongresu Austrija je dobila južnu Hrvatsku ( 1815.- 1918.).

Sredinom 19. stoljeća u vrličkom kraju budi se nacionalna svijest koja je ugašena uvođenjem Bachova apsolutizma. Nakon njegova pada ( 1860. ) nacionalni ponos ponovno oživljava što domaći Srbi ne mogu mirno promatrati i počinju se politički grupirati. Otvoreni sukob hrvatske ideje iskazane kroz pravaštvo i domaćih Srba dogodio se prigodom otvorenja Hrvatske čitaonice u Vrlici 1894. godine.

Nakon propasti Austrougarske monarhije ( 1918. ) nastaje Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a od 1931. godine Kraljevina Jugoslavija. Srbi se okupljaju oko Srpske radikalne stranke, a Hrvati se priklanjaju nauku braće Radić i njihovoj Hrvatskoj seljačkoj stranci. Ubojstvo Stjepana Radića još više je povezalo Hrvate. Godine 1939. osnovana je Banovina Hrvatska i tada je po prvi puta u Vrličkom kraju za načelnika općine izabran Hrvat čime se Srbi nisu mogli pomiriti. U tom razdoblju podiže se pravoslavna crkva sv. Spasa kao zadužbina Marka Četnika i njegove supruge Jelene.

U vrijeme borbi za jačanje hrvatskog kraljevstva javlja se društveni sloj koji je služio kralju jer je vrlički kraj tada pripadao kninskoj županiji. Uz Hrvate pojavljuju se stočari iz visina, koji se zovu Kraljevski Vlasi ( za razliku od cetinskih ). Oni su služili hrvatskim banovcima u Kninu, ali i domaćim plemićima.

U 14. stoljeću, pred najezdom Turaka, u Vrh Rike (današnju Cetinu) doselili su iz Livna, preko rijeke Cetine, pleme Čubranića kojima su pripadali i Berislavići. Uz dijecezantsko svećenstvo pojavljuju se i franjevci.

Skip to content